OBAVIJEST: Web sjedište prudencija.hr od 15.03.2020 je preseljeno na adresu benediktova-opcija.org.

Duhovnost

Don Tomislav Ivančić: Važno je imati zdrave oči

Don Tomislav Ivančić:
Imati zdrave oči znači biti Božji
Sjedeći ili klečeći usmjeri pogled na Boga. Dugo tako ostani usredotočen na Boga, dokle god ne osjetiš da te to čisti. Zatim takvim čistim pogledom pođi od jednog do drugog čovjeka koga poznaš i u svakome gledaj samo svjetlo i dobrotu.
Sva negativna iskustva s njima odbaci s njih kao masku i gledaj ispod toga ono djetinje, nevino, Božje, čisto. Prepoznaj u svakome svoga brata koji vapi za tvojom ljubavlju, koji te moli da ga ne osudiš. Budi odlučan i ne daj da i sjenka zlih misli uđe u tebe dok u mašti promatraš ljude. Na kraju zahvaljuj Isusu za nove oči.

Krunica i Litanije Bogu Ocu

KRUNICA I LITANIJA BOGU OCU

 
Bog je moj Otac
Oče moj koji jesi na nebesima, kako je slatko spoznati da si Ti moj Otac i da sam ja Tvoje dijete!
Posebno kad je nebo moje duše tmurno i kada je moj križ teži, osjećam potrebu ponoviti: Oče, vjerujem u Tvoju Ljubav za mene!
Da, vjerujem da si Ti moj Otac u svakom času mojega života te da sam ja Tvoje dijete!

U svijetu, ali ne od svijeta

Don Mladen Parlov
''U svijetu, ali ne od svijeta''
Kršćanski je identitet obilježen dvostrukom pripadnošću. Kršćani s jedne strane pripadaju Isusu Kristu, ucijepljeni su u njegovo mistično Tijelo, Crkvu, a s druge pripadaju konkretnom društvu u kojemu žive, tj. pripadaju određenoj kulturi, žive određene vrijednosti koje obilježavaju društvo kojemu pripadaju. Drugi je vatikanski koncil naglasio potrebu Crkve da uspostavi dijalog ne samo unutar sebe, između hijerarhije i vjernika laika, nego i izvan sebe, dijalog s drugim religijama, dijalog sa suvremenim svijetom. Upravo se dijalog sa suvremenim svijetom predstavlja kao najžurnija zadaća Crkve.

Karmelska duhovnost

Karmelska duhovnost: Razgovor s provincijalom o. Srećkom Rimcem (OCD)

Veliki uzori našega života su Blažena Djevica Marija i prorok Ilija

Želeći vam u ovom vremenu njezine velike obljetnice, ponuditi sadržaje koji bi vam mogli biti od koristi u nastojanju da se i sami približite duhovnosti sv. Terezije Avilske, a časteći ju i slaveći radom i usrdnom molitvom, jer kako drukčije bismo mogli častiti onu koja nas svakodnevno uči moliti, uputili smo se do zagrebačkih bosonogih karmelićana. Naš sugovornik, provincijal o. Srećko Rimac (OCD), rođen je 1966. u Podgrađu kod Vinkovaca. U Rovišću je završio osnovnu školu. Srednju elektrotehničku školu završio je u Bjelovaru. Godine 1985. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1991. I te iste godine ušao u samostan karmelićana u Remetama u Zagrebu. Na KBF-u u Zagrebu diplomirao je 1998. Za svećenika je zaređen u Zagrebu 27. lipnja 1998. U Rimu, na Teresianumu je magistrirao Teološku antropologiju i u jesen 2000 g. se vratio u Zagreb. Od 2002. do 2014. boravio je u Bugarskoj a protekle se godine vratio u Remete – Zagreb. 

Po čemu se karmelska duhovnost razlikuje od ostalih u kršćanstvu?

Karmelska duhovnost je specifična po tome što na neki način ujedinjuje istočnu i zapadnu kršćansku duhovnu tradicju. Karmelska duhovnost je nastala u Svetoj zemlji i nosi u sebi neke elemente istočne kršćanske duhovnosti, no ima i elemenata duhovnosti prosjčakih redova koji su nastali krajem 12. i početkom 13. stoljeća. Traženje Božjeg lica, Božje prisutnosti poput proroka Ilije i poput Marije i Josipa nešto je što je specifično za Karmel. Svaka duhovnost naglašava važnost molitve, no Karmel je pozvan na kontemplativnu molitvu i za osobnu molitvu su određena dva sata dnevno. Kod braće karmelićana, kao i kod svjetovnog Reda važan je i aktivni apostolat, dok su klauzurne sestre čisto kontemplativna grana i njihov apostolat je molitva i žrtva za svećenike, Crkvu i cijeli svijet.

Stranice

Pretplati se na RSS - Duhovnost