OBAVIJEST: Web sjedište prudencija.hr od 15.03.2020 je preseljeno na adresu benediktova-opcija.org.

Fokus

Don Josip Mužić: RAT PROTIV ČOVJEKA


Prof. dr.sc. don Josip Mužić:
RAT PROTIV ČOVJEKA
"Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja" naslov je knjige dr. Josipa Mužića objavljene u izdanju "Glasa Koncila".
Knjiga razotkriva različite ideologije koje su, pod vidikom tobožnjeg humanizma i napretka, ustvari usmjerene protiv čovjeka, pri čemu najviše stradaju oni najranjiviji, a to su djeca. Podijeljena je u četiri velike cjeline, u kojima Mužić obrađuje neke od gorućih bioetičkih problema današnjice, donoseći najnovije podatke.
Prvi dio, pod naslovom Patnja djece, otvara široku lepezu suvremenih problema, poput razaranja obitelji, gladi u svijetu, genetski modificirane hrane, bolesti, različitih vrsta diskriminacije, zagađenost okoliša, ropstva, nasilja nad djecom, prisilnog rada i trgovine organima, opasnosti virtualnog svijeta…
Drugi dio, Eugenika i smanjenje pučanstva, donosi vrlo konkretne primjere kontrole rađanja koji se koriste uime poboljšanja čovjeka; zatim upozorava na ekologiju koja više vrjednuje prirodu i neke životinjske vrste, često nauštrb ljudi te ukazuje da se promicanje antinatalitetnih programa pretvara u svjetski fenomen.
Treći dio, Holokaust najmanjih, obrađuje pitanje pobačaja, genocida, genske selekcije i sl., a u četvrtom dijelu, Samoostvarenje ili samouništenje, pozornost se posvećuje novoj bioekološkoj antropologiji, tj. pitanju prepravljanja čovjeka genskim "redizajniranjem" djece.
Djelo završava zaključkom, u kojem autor izražava svoj aktivan stav u rješavanju navedenih problema i očituje optimizam glede budućnosti čovjeka. Slijedi opsežan popis znanstvene i stručne literature, kao i javnih glasila, internetskih portala i tematskih mrežnih stranica kojima se autor služio u svojem znanstvenom istraživanju.
Autor je temi pristupio akonfesionalno, ne oslanjajući se na vjerske argumente, već apelirajući na razumsku sposobnost raspoznavanja dobra i zla i mogućnost svakog čovjeka da otkrije ljepotu ispravna življenja u zajedništvu s drugima. /IKA

Igre prijestolja i karikiranje vjere

Igre prijestolja i karikiranje vjere
Autor: Daniel Stewart

     
    Kada me pitaju zašto čitam George RR Martinove „Pjesme leda i vatre“, prvo što mi pada napamet jesu njihova složenost i istančanost zamišljenog svijeta i rastućapaleta likova. Tisućljetnu povijest Westerosa sačinjavaju sukobi i ispreplitanja različitih kultura, složene političke intrige, te vrtoglav broj višestrukih sukoba. Osim toga, glavni likovi tih kultura i sukoba često su nijansirani i vođeni složenim motivima i željama. Nažalost, sva se ta složenost pretvara se u prah kada Martin opisuje religiju. 

       Martinov problem nije broj religija. On donosi prikaz starih bogova sjevera, bogove utapanja sa Željeznih otoka, vjeru sedmorice, crvenog boga Istoka, bezbrojne druge iz Essosa, kao i bezličnog boga kao personifikacije svih bogova. Dakle, problem se zasigurno ne sastoji u broju religija, već u načinu njihovog prikazivanja.

Moje opsjednuce


Potresno svjedočanstvo o oslobođenju od zlih duhova
Paolo RodariFrancesco Vaiasuso
Moje opsjednuće
   Sve do 31. godine svojega života Francesco Vaiasuso nije ni slutio da je opsjednut; sve do susreta s ocem Matteom La Gruom, po čijoj se molitvi pokazalo da njegovo tijelo muči sam Sotona i k tome dvadeset i sedam legija demona koji su mu od najranije dobi mučili tijelo, razum i dušu. Od toga trenutka započela je svakodnevna bitka za oslobođenje od zlih duhova koji su neopazice učinili njegov život nepodnošljivim, uništavajući  malo-pomalo njega, njegov brak i sve njegove odnose. Tek nakon dugih godina molitve egzorcizma otkrit će se i zašto: uzrok njegovu opsjednuću leži u događaju koji se zbio još dok je bio mali dječak.
  Ovo potresno svjedočanstvo donosi osobnu ispovijest čovjeka koji je sam bio opsjednut i koji je, nakon duge i teške bitke, doživio potpuno oslobođenje. Njegov je oblik opsjednuća doista bio izniman: cijelo je vrijeme bio lucidan, svjestan onoga što se događa, nemoćan promatrač dok su mu zlodusi mučili tijelo i dušu. Ova knjiga, koja će potresti sve čitatelje neovisno o njihovu svjetonazoru, predstavlja izravan i neposredan uvid u zastrašujući fenomen đavolskoga opsjednuća. Ona je autentična ispovijest i iznimno snažno svjedočanstvo čovjeka koji iz vlastitoga iskustva poručuje: "Zlodusi postoje." Ali ova je knjiga i mnogo više od toga – ona poručuje da Bog ima konačnu riječ, da je on uistinu Spasitelj, brižni Otac koji nas ljubi, koji nikada od nas ne odustaje i koji nas nikada ne pušta iz svojih ruku, pa makar mi vjerovali da smo beskrajno daleko od njega. Ona nas također uči kako da se borimo protiv zla koje je na različite načine prisutno u životima svakoga od nas. /Verbum, 2015.

enciklika pape Franje Radost evanđelja

Prikaz enciklike pape Franje Evangelii Gaudium
RADOST EVANĐELJA
U krizi zajedničkog zauzimanja
U ovom članku iznijet ćemo pregled najbitnijih odrednica drugog poglavlja enciklike Radost evanđelja pape Franje vezane uz temeljna pitanja evangelizacijskog djelovanja. Ova enciklika predstavlja poziv svim vjernicima na novu etapu evangelizacije usred duhovne pustoši svijeta.

Katolicizam i kapitalizam

Katolicizam i kapitalizam
 “Katolički socijalni nauk nije nadomjestak za kapitalizam.” [Papa Ivan Pavao II.]
Autor: Fred Krammer, SJ
Pitanja koja se nameću u jeku trenutne političke kampanje pokreta Occupy te tvrdnjama ekstremnih zagovornika slobodnog tržišta o katoličkom socijalnom nauku, zahtijevaju od nas da još jednom obratimo pažnju na složen odnos između katolicizma i kapitalizma. U razvoju suvremene katoličke socijalne misli, počevši od enciklike Rerum novarum iz 1891., vidljiv je pomak od prividnog "prihvaćanja" kapitalizma koje nikad nije bilo službeno potvrđeno od pape Lava XIII. iz tog perioda. Početno prihvaćanje postupno je kopnilo uslijed sumnji pape Pija XI. kao i pape Pija XII. koji uočava vezu između kapitalizma i egoizma, te kasnije pape Ivana XXIII. koji će pozvati na reformu takvog razmišljanja. Čini se kako je papa Pavao VI. zauzeo neutralniji stav prema kapitalizmu i komunizmu, dopuštajući lokalnim crkvenim zajednicama afirmaciju dobra, te kritiku zla u pluralnosti ekonomskih i političkih modela svojstvenih lokalnim prilikama.

Stranice

Pretplati se na RSS - Fokus