OBAVIJEST: Web sjedište prudencija.hr od 15.03.2020 je preseljeno na adresu benediktova-opcija.org.

Fokus

Crkve s najljepšim mozaicima na svijetu

Top 15 po izboru Prudencije.hr
Crkve s najljepšim mozaicima na svijetu

  1. Bazilika Svetog Vitalea (Ravena)
  2. Pročelje crkve Svetog Marka (Venecija)
  3. Katedrala Monreale (Sicilija)
  4. Bazilika Aja Sofija (Carigrad)
  5. Bazilika Sveti Minijat na planini (Firenca)
  6. Crkva Svete Marije (La Martorana) u Palermu
  7. Bazilika Svetog Pavla izvan zidina (Rim)
  8. Crkva Kristova Uskrsnuća (Sankt Petersburg)
  9. Katedrala u Cefalù
  10.  Bazilika svetog Petra (Vatikan)
  11.  Katedralna bazilika Svetog Ljudevita (Missouri - SAD)
  12.  Eufrazijeva bazilika (Poreč)
  13.  Bazilika Svete Marije Velike (Rim)
  14.  Bazilika Svetog groba (Jeruzalem)
  15.  Samostan Svete Katarine na Sinaju (Egipat)

Marcelino, kruh i vino

Dani kršćanske kulture 2014
"Marcelino, kruh i vino"
Redatelj: Ladislao VajdaUloge: Pablito Calvo, Rafael Rivelles, Antonio Vico, Juan Calvo Trajanje filma: 85 min
Španjolski film „Marcelino, kruh i vino“ (1955.) dirljiva je priča o dječaku koji je odgojen u samostanu na čijim su ga vratima na dan sv. Marcelina pronašli fratri, a radnja filma odvija se u Španjolskoj 19. stoljeća. U malom selu Marcelino se posebno sprijateljio s Enriqueom koji ima osobitu vezu s majkom, što u Marcelinu budi duboku čežnju za vlastitom majkom. Napad revolucionara ostavlja malo selo u kaosu, a Enrique umire na rukama tugujuće majke pred očima Marcelina. Pokušavajući nadići strah Marcelino se skriva na jedinom mjestu gdje mu je bilo zabranjeno popeti se – na tavanu samostana. Tamo pronalazi kip pun ljubavi i svjetla kojem će se iznova vraćati, ne znajući da je to kip Isusa. Misleći da je kip gladan, ušuljao se s kruhom i vinom na tavan i ponudio jesti i piti kipu. Kako je to ponudio, kip čudesno oživljava i prihvaća darove, te dirnut Marcelinovom gestom jednog dana ostvaruje mu najveću želju – da bude s majkom.

Intelektualci u ''povratku doma''

Fra Jozo Grbeš: Povratak doma
 
Iskustvo novije tradicije
Sve do II. Svjetskog rata i u Engleskoj i u Americi obraćenici na katolicizam činili su većinu intelektualnih vođa u Crkvi. Poznata imena poput John Henry Newman, Orestes Brownson, G.K. Chesterton, Graham Green, Evelyn Waugh, Dorothy Day, Thomas Merton, Marshall McLughan, Richard Simpson i drugi. U njihovo vrijeme kao da je bila kontradikcija tvrditi kako postoji “katolički intelektualac” jer te dvije stvari nisu išle zajedno. Ovi ljudi su upravo tvrdili drugačije i to dokazivali. Njihov rad na području znanosti, povijesti, književnosti i filozofije uvelike je dokazivao da je katolicizam intelektualno oslobađajuća snaga, a ne restiriktivna i nasilna usprkos crkvenom dogmatskom stilu i hijerarhiskoj strukturi. Oni su započeli ogroman posao istraživanja i interpretacije katoličke povijesti pokušavajući dokazati njenu veliku vrijednost. Uspostavili su novu tradiciju, te svoj intelektualni rad usmjerili k uspostavljanju velike vjerodostojnosti Katoličke crkve izvan njenih krugova.Svakako valja spomenuti noviju povijest i 400 anglikanskih svećenika iz Engleske koji su zajedno sa velikim brojem svoga puka godine 1993. prešli na katoličku vjeru. Zajedno s njima stigli su i engleski političari Anne Widdecombe i John Gummer. Jedan od razloga njihova prelaska bila je odluka Anglikanske crkve o ređenju žena. Zanimljivo: sličan razlog je bio i nastanak same Anglikanske crkve u vrijeme Henrija VIII.

Flannery O'Connor

Flannery O'ConnorTeško je naći dobra čovjeka''Kad pretpostavite da vaša publika vjeruje u iste stvari kao i vi, možete se malo opustiti i upotrijebiti normalnije načine da joj govorite; kad pretpostavljate da ne vjeruje, tada morate svoju viziju učiniti očitom poput šoka – nagluhima vičete, a za gotovo slijepe crtate goleme i zastrašujuće likove.'' (Flannery O'Connor)Američka spisateljica Flannery O'Connor ne piše konvencionalne romane s klasičnom fabulom. Svaka njena pripovijetka i svaki roman odišu dubokim egzistencijalističkim i religioznim pečatom svojstvenim rukopisu ove briljantne književnice. U svojoj prozi bavi se pitanjima smisla života, sukobu vjere i nevjere, poštenja i nepravde, istine i laži.

Chiara Amirante - moderna ''Majka Tereza''

CHIARA AMIRANTE – MODERNA „MAJKA TEREZIJA"
 
Prošle godine 2013. izišla je u hrvatskom prijevodu knjiga Chiare Amirante, SAMO LJUBAV OSTAJE. Čitajući knjigu više puta sam se zapitao da li je takvo što danas moguće.
Najprije: kako to da je jedna današnja djevojka, iz dobrostojeće obitelji, rimljanka, odlična gimnazijalka i studentica – osjeća toliku privlačivost prema odbačenima,i to onima koji žive negdje u podzemlju, „u paklenim krugovima Danteove božanske komedije", kao „ljudi noći", - da bi ih izbavila iz toga pakla.
Ona to ne čini samo riječima, nego na sve načine domišlja i pokušava to sporvesti u djelo. Odgojena u duboko vjerničkom duhu uz vjerom prožete roditelje, revne katolike, članove fokolarina, i ona postaje revna fokolarinka, zanosna evangelizatorka među mladima, gimnazijalcima i studentima. Preko nekoliko tragičnih smrti i samoubojstava prijatelja ili poznanika doživljava prolaznost ovoga života – i doživljava uživo da SAMO LJUBAV OSTAJE, a sve ostalo prolazi, kratkog je vijeka. Navikla na razgovor s Isusom po molitvi, mnogo puta po uzoru male Terezije, ali također i Terezije Avilske, ali ne osjeća poticaje za vlastitim mučeništvom, već osjeća mučeništvo onih u zemaljskom paklu, po drogi, alkoholu, opijatima, seksizmu, prostituciji (premnogo puta nametnutoj kao ropstvo) – koji osjećaju strahotu svoga pakla – i žele iz njega izići, ali ne uspijevaju; sami to ne mogu. U opojnosti opijata lako se bježi od patnje i ulazi u strašne verige nutarnjeg ropstva i gorčine koju opijati na početku nimalo ne daju naslutiti. Kada se pak neki od toga – u nekoj zajednici uspiju osloboditi – izišavši u svijet, često opet svršavaju na ulicu – i napast za ponovnim padom je veoma velika. Chiara na temelju svojih zapažanja smatra da je lakše osloboditi se od ovisnosti o opijatima, nego li očuvati se da se ponovno ne upadne.

Stranice

Pretplati se na RSS - Fokus