Književnost

Bruno Ferrero: DUGA ZA DIVA
Prvo čega se Oskar sjećao je divovsko lice. Bilo je veliko i strašno, jakih mišića i usta s golemim zubima. Baš je zastrašujuće izgledao.
“Sada će me pojesti” – pomislio je Oskar i zaplakao iz svega glasa.
Čim se pojavila mama, div je nestao. Majka je Oskara privila na grudi, a on je govorio: “Mama, maloprije je bio div pored moje koljevke, htio me je pojesti! Strašan div s velikim ustima i ogromnim zubima! Iz njegovih usta je izlazilo samo neko Ne! Ne! Da! Da!” Ali majka je imala pravog prevoditelja i sve je razumjela.
Div je hodao uokolo, jednom ga je čak uzeo u svoju ruku, cijeli je stao na divovski dlan. Baš se spremao da zaplače kad je osjetio da je velika divova ruka topla i da njegov glas ponavlja: “Ohoho!” Uopće nije bio strašan. Dapače.

Predstavljamo Zbornik “ GLAGOLJAŠKA MUKA KRISTOVA”
Naša sugovornica, dr. sc. Antonija Zaradija Kiš, znanstvena savjetnica, redovna profesorica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, 2005. godine imenovana je znanstvenim savjetnikom za hrvatsku svetomartinsku znanstvenu i kulturnu problematiku na projektu kulturnog itinerera Vijeća Europe: Saint Martin, personnage europeen, symbole du partage, valeur commune / Sveti Martin, Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost. Do sada je objavila 9 knjiga: 3 autorske monografije, 2 u suradnji s nekoloko suradnika te 4 uredničke knjige. Objavljeno joj je 90-tak znanstvenih i stručnih radova u hrvatskim i inozemnim stručnim časopisima. Sudjelovala je na preko 70-tak znanstvenih i stručnih medievističkih, slavističkih i književnopovijesnih i kulturoloških skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Bugarska, Engleska, Francuska, Italija, Litva, Mađarska, Makedonija, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska). 

Okultno - mistični svijet u književnosti
Autor: Matija Grgat, prof.
Današnje je izdavaštvo obimno, popularizira se newageovska literatura, iskrivljuju povijesne istine, izaziva ljudska znatiželja i težnja za uzbudljivošću, a mašta i misao okreću prema novourešenim starim svjetovima ezoterije, spiritizma, magije i okultizma koje Biblija od prvih stranica naziva najgnjusnijim oblicima idolopoklonstva.
O njima je svoj književni zapis ostavio još u 2. stoljeću rimski pisac i mag Apulej u romanu Metamorfoze ili Zlatni magarac , u kojem na simboličan način opisuje svoj put kroz magiju, mistična iskustva misterija i inicijacija, snova i vizija; kako je bio pretvoren u magarca te kako mu je božica Izida vratila ljudsko obličje i učinila ga pokornim svome kultu. Postiže uspjeh u ovozemaljskom životu, ali je svoj život zapisao njoj koju će i nakon smrti štovati u podzemlju.

Marko Marulić: O vjeri bez djela
Marko Marulić (r.18. 08. 1450. Split – u. 5.01.1524. u Splitu) prvi je stvaratelj stare hrvatske književnosti čijom je pojavom naše pjesništvo izvedeno u krug europskih naroda.Marulić je i autor prvog djela hrvatske književnosti na narodnome jeziku, pod naslovom Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdrži istorija svete udovice Judit, u versi harvacki složena. To je djelo prvi put objavljeno u Veneciji 1521., a doživjelo je nekoliko izdanja. U predgovoru tom spjevu Marulić nam obrazlaže svoju zamisao da povijest svete udovice Judite stumači našim jezikom, neka je budu razumit i oni, ki nisu naučni knjige latinske aliti dijačke. Rođen je 18. kolovoza 1450. u staroj splitskoj patricijskoj obitelji, a odgojen je u strogo kršćansko-moralističkoj tradiciji. Marulić je i umro u Splitu 5. siječnja 1524. U mladosti je stekao bogato humanističko obrazovanje i kao učena i ugledna osoba imao je razne dužnosti i obveze u upravi i sudstvu rodnoga grada. Tijekom života stječe europsku slavu kršćansko-moralističkim djelima na latinskome jeziku: De institutionem bene vivendi i Evangelistarium. To je djelo poznavao i engleski kralj Henrik VIII. te je ono jedna od dragocjenosti glasovite Britanske knjižnice (British Library). Marulićeva važnost za hrvatsku književnost jest, prije svega, u djelima na narodnome jeziku. Nama danas najbliže djelo Judita , dokaz je autorove stvarne povezanosti sa svojim narodom. To što je prvi osjetio potrebu da u poeziji progovori pučkim jezikom, bilo je, uz ostalo, i zato da narodu dade djelo koje će ga hrabriti u borbi protiv stranih utjecaja. Još izravniju i smjeliju sliku onovremenske opasnosti po hrvatske krajeve i gradove daje u pjesmi Molitva suprotiva Turkom. Marulićevi radovi na materinskome jeziku potvrđuju zrelost hrvatske književne tradicije i njezinu mogućnost da se na narodnome jeziku stvore djela velike umjetničke vrijednosti. Zato ga danas s pravom smatramo ocem ili utemeljiteljem našeg pjesništva, a njegovo djelo najzrelijim književnim izrazom hrvatske kulturne baštine.

C. S. Lewis, pola stoljeća kasnije
 
Navršava se pola stoljeća od smrti C. S. Lewisa, oksfordskog profesora književnosti koji se ponajviše proslavio izvan akademske katedre: autor je brojnih alegorijskih knjiga o kršćanstvu, tvorac prve moderne britanske znanstvenofantastične trilogije, a iznad će svega ostati zapamćen kao tvorac kultnih Narnijskih kronika, serije od sedam fantastičnih priča o sazrijevanju te prihvaćanju ljubavi i odgovornosti, na kojima su odgojene brojne suvremene generacije mladih čitatelja. Vrijedno je spomenuti i njegovo ohrabrivanje skeptičnog prijatelja J. R. R. Tolkiena u ustrajanju na radu i objavljivanju djela koje će 1936. izaći pod imenom – "Hobbit"!
Clive Staples Lewis je rođen 29. studenog 1898. u Belfastu, Sjeverna Irska, kao mlađi od dvoje djece Alberta Jamesa Lewisa i Flore Auguste Hamilton Lewis. Još u najranijem djetinstvu dolazi do izražaja njegova imaginacija i sposobnost stvaranja priča, tako da će već kao osmogodišnjak uz pomoć starijeg brata Warrena napisati neke kraće basne, te nešto dulju Boxen, koja je posthumno i objavljena. Tim će se hobijem nastaviti baviti i narednih godina, tijekom školovanja.