Kulturna baština: Hrvati i Gospa Velikoga Zavjeta
Kršćanstvo je upisano velikim slovima u povijest hrvatskog naroda i čini okosnicu njegova kulturnog i nacionalnog identiteta.
Sintagma „Predziđe kršćanstva“ ili „latinski „Antemurale christinaitis“ prati Hrvate još od 1519., iako se neslužbeno koristila i 30-ak godina ranije u raznim neformalnim i formalnim prepiskama.
Taj naslov je papa Leon X. dao 1519. Hrvatskoj u pismu hrvatskom banu i junaku u borbama protiv Turaka nepobjedivom banu Petru Berislaviću. To nije bio jedini takav naslov koji je dobila neka zemlja i narod, istu titulu dobili su Mađari i Poljaci.
Naime, bilo je to doba snažnog pritiska Turaka na Dalmaciju, kad se činilo da bi cijela ta hrvatska pokrajina mogla pasti pod tursku vlast, kao što se to ranije dogodilo s Bosnom.
Protiv višestruko brojčano jačih turskih osvajača, Hrvati su vodili najžešće ratove u 16. i 17. stoljeću koja su nazvana “duo plorantes saecula Croatiae” (“dva plačuća stoljeća Hrvatske”). Većinu obrane financirali su austrijski unutarnji staleži (otprilike iznad 95%), a u obrani granice nije sudjelovao isključivo hrvatski etnički element, već i njemački, mađarski, te etnicitet kojeg se obično u povijesnim dokumentima naziva “vlaški”, a čiji su pripadnici uglavnom (ne isključivo) bili pravoslavne vjeroispovijesti.
HRVATSKI KRSNI ZAVJET
Otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun otkrio je Pralik Gospe Velikoga Zavjeta – 1892. Ispod Gospe je luk na kojem je latinski natpis: “SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO” (hrv. Zdravo Kraljice, Zdravo Djevice).
Pralik Gospe Velikoga Zavjeta nađen je u ostacima crkve sv. Marije kod Knina, tijekom arheoloških iskapanja na lokalitetu Crkvina. Prema romaničkim ukrasima zaključeno je da potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a stilski podsjeća na bizantske prikaze Bogorodice.
Crkva sv. Marije bila je stolna crkva kninskog biskupa. Izgrađena je u 9. stoljeću, a obnovljena je pod pokroviteljstvom kralja Dmitra Zvonimira, najkasnije do 1078. godine. Pokraj njenih temelja, prema nacrtu kipara Ivana Meštrovića, sagrađena je 1938. nova crkva Naše Gospe.
Pronađeni lik Gospe frontalno je urezan na reljefnom trokutastom zabatu, koja se sastoji od nekoliko kamenih ulomaka. Prikazana je u molitvenom stavu – ruke drži na prsima s okrenutim dlanovima prema vjernicima. Oko glave joj je aureola, preko ramena ima prebačen plašt, a na čelu i iznad glave urezan je križ. Ispod Gospe je luk na kojem je latinski natpis: “SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO” (hrv. Zdravo Kraljice, zdravo Djevice). U sklopu proslave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata 1976. godine, izrađena je replika u srebru i zlatu. Original se čuva u Muzeju arheoloških spomenika u Splitu. Nakon uspostave Vojnoga odrinarijata 1997., Gospa Velikoga Zavjeta postala je zaštitnicom hrvatskih branitelja i Vojne biskupije.
Fra Lujo Marun se smatra utemeljiteljem hrvatske arheologije. Bio je voditelj brojnih arheoloških iskapanja koja su okrila mnoštvo spomenika i natpisa iz starohrvatske povijesti. Godine 1893. osnovao je prvi Muzej hrvatskih spomenika u Kninu.
Zasluživši kroz povijest naslov Predziđe Kršćanstva, Hrvati su obnovili Krsni Zavjet 1976 godine u Solinu. Tako smo postali jedan od rijetkih naroda u svijetu koji su sve predali Majci Božjoj, Totus Tuus. Godine 1976., u povodu 1300. obljetnice kršćanstva u Hrvata i 1000. obljetnice prve poznate crkve posvećene Bl. Dj. Mariji u hrvatskoj povijesti - Gospe od Otoka u Solinu - obavljena je jubilarna nacionalna proslava Krsnog zavjeta Hrvata pod zaštitom Gospe. Tada su hrvatski biskupi odlučili da se taj spomendan slavi svake godine pod nazivom Gospe Velikog zavjeta, s ciljem obnove cjelokupnog kršćanskog života Hrvata, da se ojača vjernost Crkvi i Apostolskoj stolici, utvrdi pradjedovska vjera i obnovi katolički život, kako bi izmolili plodnu budućnost Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu.Zavjetni simbol i jubilarni spomen Godine Velikoga zavjeta je pralik Gospe Velikoga zavjeta - najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti iz crkve kralja Zvonimira u biskupiji kod Knina iz XI.st. Prema tomu liku izliven je u zlatu i srebru lik Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, kao zavjetni dar svega Hrvatskoga naroda i svih naših vjernika. Zlatno-srebrni Gospin lik blagoslovio je papa Ivan Pavao II. na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu, 30. travnja 1979.
Molitva – Hrvatski Krsni Zavjet
Čvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga.
Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi.
Svoju odluku polažem u Bezgješno Srce Presvete Bogorodice Marije.
Amen