OBAVIJEST: Web sjedište prudencija.hr od 15.03.2020 je preseljeno na adresu benediktova-opcija.org.

Fokus

Prof. SILVANA DRAGUN: Poziv na socijalnu distancu ne znači poziv na distanciranje od istine

prof. Silvana Dragun

S portala www.glas.slavonije.hr, prenosimo intervju s prof. Silvanom Dragun

U intervjuu prije godinu i pol dana sa prof. Silvanom Dragun, stručnjakinjom za filozofiju kulture, kazališnom i filmskom producenticom i spisateljicom iz Splita, koronakriza još je bila neko daleko stanje o kojem nitko nije razmišljao. U međuvremenu, pandemija se proširila svijetom i danas je situacija vrlo ozbiljna i u Hrvatskoj.

Ukupno uzevši, koliko se promijenila percepcija stvarnosti u ovoj koronakrizi koju su krstili terminom “nova normalnost”?

– Pandemija koronavirusa zahvatila je sve pore ljudske egzistencije kao nijedan virus prije toga. Čovječanstvo se iznenada susrelo s jednom novom ugrozom. Sintagma ‘‘novo normalno‘‘ postaje zapravo ono što je nenormalno, ono što čovjeka vodi u izolaciju i dehumanizaciju. Svijet se nalazi u središtu globalnih biopolitičkih procesa s mnogo nepoznanica. Čovjek zahvaćen paničnim strahom spreman je žrtvovati vlastitu slobodu i integritet, ali i zdrav razum. A upravo je strah glavni okidač mehanizma koji dovodi do promjene percepcije stvarnosti, ali i promjene društvene paradigme koja se ogleda upravo u sintagmi ‘‘novo normalno‘‘.

Benediktova opcija

Rod Dreher: BENEDIKTOVA OPCIJA

Rod Dreher: BENEDIKTOVA OPCIJA

Strategija za kršćane u postkršćanskom svijetu

Otpad od vjere sve je veći, a sve je više i glasova koji upozoravaju da ništa više ne može zaustaviti propadanje Zapada i njegovu rastuću dekadenciju. Rod Dreher u knjizi Benediktova opcija iznosi smionu tvrdnju da je put u budućnost zapravo put iz prošlosti – onaj sv. Benedikta. Taj monah koji je živio u 6. stoljeću bio je užasnut moralnim raspadom Rimskoga Carstva te se povukao u divljinu i ondje udario temelje novomu kršćanskom načinu življenja. Nove zajednice koje je osnovao bile su duhovna središta nade tijekom cijeloga tog „mračnog doba”, prave utvrde svjetlosti koje su uistinu spasile ne samo kršćanstvo nego i cijelu zapadnu civilizaciju.

Kako će izgledati budućnost Crkve?

Kardinal Joseph Ratzinger: “Kako će izgledati budućnost Crkve?“

Na Božić 1969. profesor Joseph Ratzinger je održao govor s provokativnim naslovom “Kako će izgledati budućnost Crkve? Jedna od zaključnih stavki će kasnije postati možda najviše citirani izvadak iz Ratzingerove opsežne bibliografije, nakon što je profesor Ratzinger postao papa Benedikt XVI:

Nakon današnje krize Crkve sutra će se pojaviti – Crkva koja je mnogo izgubila. Ona će biti mala i morat će početi iznova, više ili manje od početka. Ona više neće moći živjeti u mnogim građevinama koje je izgradila u vrijeme blagostanja. Kako će se broj njezinih pristaša smanjivati, tako će izgubiti mnoge od svojih društvenih povlastica. Za razliku od ranijih vremena, na nju će se gledati puno više kao na dobrovoljno društvo, gdje ljudi ulaze samo slobodnom voljom…

Starac Pajsije Svetogorac o dvije kategorije ljudi

Starac Pajsije Svetogorac: ''Ili si muha, ili si pčela''

„Jednom su upitali starca Pajsija:
Vi nam, oče, neprestano govorite da pozitivno mislimo. Željeli bi smo da nas posavjetujete kako da se suočimo sa slijedećim problemom. Često nam dolaze ljudi koji kažu kako neki svećenici uzimaju mnogo novaca za službu, optužuju ih da puše i sjede po kafićima, pa čak kažu i to da su upleteni u nemoralne radnje, uglavnom, žestoko ih optužuju i iznose dokaze da bi to opravdali. Što da odgovorimo ljudima koji optužuju svećenike?

Kršćanstvo i novo poganstvo

Peter Kreeft: Kršćanstvo i novo poganstvo

Peter Kreeft je profesor filozofije na Boston Collegu. Autor je šezdesetak knjiga kršćanske filozofije, teologije i apologetike. Predaje   različite kolegije poput onih o Tolkienu, C.S. Lewisu i Augustinovim   Ispovijestima. Na pitanje što ga je inspiriralo da napiše toliko knjiga   odgovara; "Inspirira me pohlepa. Primjerice pohlepa za istinom: Želim   učiti, a najbolje učim kada podučavam, a pisanje je oblik podučavanja.   Također i pohlepa da podjelim sa drugima istine koje smatram radosnim i   uzbudljivim. Pohlepa da stvaram.", "Pišem knjige koje želim   čitati, ali ne mogu zato jer ih nitko drugi ne piše, moram ih prvo napisati   da bi ih mogao čitati. Volim povezati akademsko i popularno, baviti se   filozofijom i teologijom na način koji je svima shvatljiv."

Stranice

Pretplati se na RSS - Fokus