OBAVIJEST: Web sjedište prudencija.hr od 15.03.2020 je preseljeno na adresu benediktova-opcija.org.

Fokus

Benediktova opcija

Rod Dreher: BENEDIKTOVA OPCIJA

Rod Dreher: BENEDIKTOVA OPCIJA

Strategija za kršćane u postkršćanskom svijetu

Otpad od vjere sve je veći, a sve je više i glasova koji upozoravaju da ništa više ne može zaustaviti propadanje Zapada i njegovu rastuću dekadenciju. Rod Dreher u knjizi Benediktova opcija iznosi smionu tvrdnju da je put u budućnost zapravo put iz prošlosti – onaj sv. Benedikta. Taj monah koji je živio u 6. stoljeću bio je užasnut moralnim raspadom Rimskoga Carstva te se povukao u divljinu i ondje udario temelje novomu kršćanskom načinu življenja. Nove zajednice koje je osnovao bile su duhovna središta nade tijekom cijeloga tog „mračnog doba”, prave utvrde svjetlosti koje su uistinu spasile ne samo kršćanstvo nego i cijelu zapadnu civilizaciju.

Kako će izgledati budućnost Crkve?

Kardinal Joseph Ratzinger: “Kako će izgledati budućnost Crkve?“

Na Božić 1969. profesor Joseph Ratzinger je održao govor s provokativnim naslovom “Kako će izgledati budućnost Crkve? Jedna od zaključnih stavki će kasnije postati možda najviše citirani izvadak iz Ratzingerove opsežne bibliografije, nakon što je profesor Ratzinger postao papa Benedikt XVI:

Nakon današnje krize Crkve sutra će se pojaviti – Crkva koja je mnogo izgubila. Ona će biti mala i morat će početi iznova, više ili manje od početka. Ona više neće moći živjeti u mnogim građevinama koje je izgradila u vrijeme blagostanja. Kako će se broj njezinih pristaša smanjivati, tako će izgubiti mnoge od svojih društvenih povlastica. Za razliku od ranijih vremena, na nju će se gledati puno više kao na dobrovoljno društvo, gdje ljudi ulaze samo slobodnom voljom…

Starac Pajsije Svetogorac o dviije kategorije ljudi

Starac Pajsije Svetogorac: ''Ili si muha, ili si pčela''

„Jednom su upitali starca Pajsija:
Vi nam, oče, neprestano govorite da pozitivno mislimo. Željeli bi smo da nas posavjetujete kako da se suočimo sa slijedećim problemom. Često nam dolaze ljudi koji kažu kako neki svećenici uzimaju mnogo novaca za službu, optužuju ih da puše i sjede po kafićima, pa čak kažu i to da su upleteni u nemoralne radnje, uglavnom, žestoko ih optužuju i iznose dokaze da bi to opravdali. Što da odgovorimo ljudima koji optužuju svećenike?

Kršćanstvo i novo poganstvo

Peter Kreeft: Kršćanstvo i novo poganstvo

Peter Kreeft je profesor filozofije na Boston Collegu. Autor je šezdesetak knjiga kršćanske filozofije, teologije i apologetike. Predaje   različite kolegije poput onih o Tolkienu, C.S. Lewisu i Augustinovim   Ispovijestima. Na pitanje što ga je inspiriralo da napiše toliko knjiga   odgovara; "Inspirira me pohlepa. Primjerice pohlepa za istinom: Želim   učiti, a najbolje učim kada podučavam, a pisanje je oblik podučavanja.   Također i pohlepa da podjelim sa drugima istine koje smatram radosnim i   uzbudljivim. Pohlepa da stvaram.", "Pišem knjige koje želim   čitati, ali ne mogu zato jer ih nitko drugi ne piše, moram ih prvo napisati   da bi ih mogao čitati. Volim povezati akademsko i popularno, baviti se   filozofijom i teologijom na način koji je svima shvatljiv."

Scijentologija i Crkva

Ne može se istovremeno biti pripadnik Katoličke Crkve i scijentologije
Premda se u hrvatskim medijima nerijetko spominje scijentologija i Scijentološka »Crkva«, većina naših građana ne bi znala kazati o čemu je ustvari riječ. Što je scijentologija? O tome je u prilogu za hrvatski program Radio Vatikana govorio Marito Mihovil Letica, prikazujući knjigu o Scijentološkoj »Crkvi«, autora fra Ivana Macuta.
Scijentologija – od latinskoga »scientia«, što znači ‘znanje, znanost’ – prvotno je bila sekularna filozofija, a potom se prometnula u svojevrsnu »primijenjenu religijsku filozofiju«, utemeljenu na dijanoetici, nekovrsnoj psihoterapiji. Osnovne su postavke scijentološkoga učenja da je čovjek besmrtno duhovno biće čija iskustva nadmašuju jedan životni vijek, da su čovjekove sposobnosti neograničene, bio on ili ne bio toga svjestan. Čovjeka nazivaju »thetan«, od grčkoga slova »theta« u značenju ‘misao, duh, život’. To, prema scijentološkom učenju, nije nešto pridodano čovjeku, nego čovjek u svojoj bîti jest »thetan«; u osnovi je dobar i teži opstanku, a taj opstanak ovisi o samome čovjeku, njegovu odnosu prema bližnjima i postizanju jedinstva sa svemirom. Bolesti su posljedica grijeha i bolesne mašte te se mogu ukloniti molitvom.

Stranice

Pretplati se na RSS - Fokus